Postoji li "kompjuterski sindrom" oka
Ekran racunara ne izaziva bolesti oka, ali subjektivno sasvim sigurno pogoršava vec postojeca oboljenja oka
Saznanja i iskustva
Danas, kada su racunari svuda prisutni i kad milioni ljudi radi uz njih vec godinama puno radno vrijeme i duze, i ocni ljekari su dosli do neophodni saznanja i iskustava. Jasno je da rad za racunarom ne izaziva nikakve ocne bolesti, ali rad za racunarom, pogotovo duzi i redovni rad, zahtjeva odlicnu kondiciju osjetila vida i odlicnu kondiciju psihointelektualnih cinilaca neophodnih za ovu vrstu rada.
Znaci, covjek mora biti dobro obucen za taj posao, razumjeti ga i raditi kako valja. Ako ovi uvjeti nisu ispunjeni, mozemo govoriti o problemima koji se javljaju na ocima, tzv. "kompjuterskom sindromu" oka. Rad za ekranom racunara izaziva titranje, treperenje pred ocima, ponekad i dvoslike. Oci svrbe, grebu, postaju crvene i natecene. Poslije duzeg rada za ekranom mnogima vid opada, slabije vide citati, slabije vide na daljinu, brzo se zamaraju. Glavobolje, vrtoglavice, pa cak i nagon za povracanjem, su takodjer nevolje koje zaposleni pripisuju radu na racunaru.
Ako se izuzme psihicko opterecenje koje rad za racunarom prouzrokuje, pogotovo kod nedovoljno obucenih osoba, sto svakako nije namjera naseg pisanja, sve ostale tegobe i muke s ocima nisu prouzrokovane racunarom. Upravo tako. Ali, mnogi ljudi ce odmah reci da nikakvih tegoba nisu imali prije nego sto su poceli da rade za racunarom. I dalje, na godisnjem odmoru se sve ili bar vecina tegoba izgubi, da bi se ponovo javile na pocetku posla.
Objasnjenje je koliko jednostavno toliko i razumljivo. Ekran racunara zahtjeva izuzetan napor svih elemenata vida, svih faktora vidne funkcije. Znaci da ako postoji i minimalan nedostatak ili slabost u funkciji jednog dijela oka on ce se pojaviti pri duzem radu na racunaru.
Kakve smetnje
Naprimjer, ako postoji minimalna razlika u ostrini vida izmedju dva oka, ako postoji tendencija ka razrokosti, potreba za slabim naocalama, sve to u normalnom zivotu i redovnom poslu ne smeta i ostaje nezapazeno, ali itekako smeta pri radu s racunarom. S druge strane, slabo izrazene upale rubova kapaka, spojnicei drugih dijelova vanjskog oka koje redovno prolaze nezapazeno se zaista poslije dugog rada pogorsavaju i daju neprijatne simptome. Prema tome proizilazi da ekran racunara ne izaziva bolesti oka, ali subjektivno sasvim sigurno pogorsava vec postojeca oboljenja oka.
Sta uraditi da se smanji ovakvo djelovanje duzeg rada za racunarom? Prije svega oftamolog vam treba dobro pregledati oci, treba lijeciti eventualne upale kapaka ili spojnice, korekcione anomalije ispraviti, a na naocale staviti zastitni antirefleksni sloj.
Antirefleksni sloj treba dati osobama koje rade vise sati dnevno za racunarom cak i u slucajevima kada nemaju diptrijske anomalije, dakle, staviti zastitni sloj na neutralna stakla bez dioptrije jer ovaj zastitni sloj smanjuje refleksiju sa ekrana ili knjige, a povecava kontrast. To svakako djeluje povoljno ne samo kod rada s racunarom nego pomace i kod pisanja ili citanja, kod voznje automobila (narocito kod sumaglice, predvecer kad je slabije svjetlo, kod kisnog vremena) i dr.
Početna Bolesti testisa Kožna oboljenja Zanoktice uzrok Bol u ledjima
Početna Bolesti testisa Kožna oboljenja Zanoktice uzrok Bol u ledjima
Nema komentara:
Objavi komentar