Sta sve izaziva bolove u ledjima

Zasto tesko savijam kicmu?

Bolovi u ledjima su jedna od najcescih bolesti danas, odmah nakon obicne prehlade. Rijec o bolovima u kostima i misiscima, najcesce slabinskom dijelu ledja, narocito izrazenim pri saginjanju, ustajanju, podizanju tereta i drugim fizickim naporima.

Forestijerova bolest je jedno od oboljenja koja izazivaju te bolove. Ona predstavlja oblik degenerativnog artritisa, cije su karakteristike kalcifikacija prsljenova udruzenim sa zapaljenjem i kalcifijakama tendi na mjestima njegovog pripoja.

Uzrok nepoznat

Uzrok nastanka Forestijerove bolesti, oboljenja koje prati pojava vecih kalcifikata(okostavanja), nije poznat. Proces starenja tkiva, mnogi vanjski faktori, poremecaji hormonske ravnoteze i nasljedna predispozicija predstavljaju najcesce faktore odgovorne za nastanak ove bolesti.

U klinickoj slici pocetni simptom je povremena bol u predjelu zahvacenih kicmenih prsljenova, a cesti su ukocenost i tup bol u ledjima. Bol se pojacava pri nekim pokretima tijela, kao sto su savijanje i okretanje.

Bolest sporo napreduje i poslije vise godina kalcifikacije dovodi do ogranicenih pokreta zahvacenih dijelova kicme. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinicke slike, pregleda, rendgenografije, CT-a(skener) ili MRI(magnetna rezonanca).

Dugotrajno lijecenje

Lijecenje nastalih promjena je dugotrajno. Terapija se zasniva na otklanjanju simptoma i smanjenja procesa zapaljenja u organizmu. Kod pojave zapaljenja i boli dobre rezultate ima nesteroidna antiinflamatorna terapija, a u pojedinim fazama se kratkotrajno primjenjuju kortikosteroidi.

Neophodna je svakodnevna fizikalna terapija, kao sto su hidroterapija, kineziterapija(rasteretne vjezbe i potom jacanje misica stabilizatora zglobova) i elektroterapija (uglavnom analgetska-protivbolna)

Sta je elektoterapija?

Elektroterapija je primjena razlicitih struja u terapijske svrhe. Danas se u modernoj fizikalnoj terapiji primjenjuje nekoliko vrsta elektroterapija, i to:

1. Istosmjerna,konstantna struja ili galvanska struja
2. Niskofrekventne ili dijadinamske struje, s frekvencijom 50-100 Hz
3. Srednjofrekventne ili interferentne struje, s frekvencijom oko 4000 Hz
4. Visokofrekventne struje,s frekvencijom od 0,5 do 4000 i vise Hz, koje se u organizmu pretvaraju u toplinu
5. Elektrostimulacijske struje, s glavnom karakteristikom izazivanja misicne kontrakcije

Riješite se glavobolje jednom zauvjek Početna